Interpretacija djela za cjelovito čitanje svaki mjesec na rasporedu je posljednja dva ili tri nastavna sata hrvatskoga jezika. Veliki je izazov za učitelja i učenike te nastavne sate učiniti što zanimljivijima i razigranijima.
Po povratku sa zimskog odmora učenici učiteljice Tamare Gutić Filipović za svoje predstavljanje lektire odlučili su se za dvije zanimljive metode. Prva metoda koju su odabrali učenici 6. a i 6. c razreda bila je takozvana „lektira u televizoru“. Za čitano djelo trebalo je osmisliti zanimljiv televizijski prikaz (reklamu) ili zaokruženu televizijsku priču (film, reportažu i sl.). Zadatak je bio na papirima kronološki ilustrirati glavne događaje iz djela za cjelovito čitanje („Mali ratni dnevnik“ i „Zagrebačka priča“). Papire je zatim trebalo međusobno spojiti ljepljivom trakom, i to onako kako se odvija fabula. Svemu tome prethodila je izrada televizora od kartonske kutije te pripremanje kartonskih tuljaka od papirnatih ubrusa. Prednju stranu kutije valjalo je izrezati i napraviti prozorčić, a sa svake strane kutije trebalo je načiniti otvore tako da kroz njih može proći kartonski tuljak. Učenička spojena slikopriča, poput prave filmske vrpce, namotavala se na pripremljeni kartonski tuljak i u okviru televizora prikazivala se okretanjem tuljaka. Sliku je pratio i zvuk, tj. učeničko usmeno prepričavanje prikazanih sadržaja. Osim za individualno pripremljene filmske priče, načinjeni televizor poslužio je i za zajedničko pričanje i prepričavanje književnih tekstova. Svaki učenik ilustrira jednu scenu čitanog književnog teksta i kroz otvor na gornjem dijelu kutije učenici ubacuju, prikazuju i prepričavaju svoje prikaze izmjenjujući se jedan za drugim. Organizirali smo mi i usmenu vježbu osmišljanja televizijske vijesti i vođenja Dnevnika čiji je cilj što bolje predstaviti lektiru, i to u razredu kojemu taj naslov tek slijedi, i tako učenike potaknuti i zaintrigirati za čitanje djela.
Antologijska djela hrvatske i svjetske književnosti, djela puna metaforike i životne refleksije, čitaju učenici 8. razreda. Za prikaz tih djela (poput romana „Breza“, „Starac i more“, „Galeb Jonathan Livingston“; pjesama „Utjeha kose“ i „Opomena“) učenici 8. razreda odlučili su se za jedan drugačiji prikaz – zidne grafite. Učenici vole zidne grafite jer im omogućuju da ustanu, šetaju, rade na papirima velikih formata koji se trebaju zalijepiti po zidovima. Zidni grafiti omogućuju simbolično izražavanje crtežom i posebnim ukrasnim pismom bliskim njima mladima. Metaforiku čitanih tekstova učenici su izvrsno prenijeli na svoje zidne grafite koje su izrađivali te na razgled i ostavili na školskom hodniku.
Razigrana lektira, zar ne? Uvjerite se u to i u priloženoj galeriji.
Za stranicu škole pripremila Tamara Gutić Filipović