Naša škola ove školske godine uključila se u europski projekt  poticanja čitanja „Naša mala knjižnica 3“ koji provodi nakladnička kuća „Ibis grafika“. Koordinatorice projekta u školi su školska knjižničarka dr. sc. Anita Tufekčić i nastavnice hrvatskog jezika Tamara Gutić Filipović i Josipa Koprtla.

Europski projekt “Naša Mala Knjižnica” osmišljen je s ciljem promicanja čitanja među djecom, poticanja ljubavi prema knjigama i upoznavanja zajedničke kulturne baštine zemalja-partnera. Sadrži niz aktivnosti koje će djeci pružiti jedinstvenu priliku za upoznavanje s književnošću drugih kultura, te će omogućiti učiteljima, knjižničarima, odgojiteljima i roditeljima alate i resurse za poticanje čitanja. U ovom međunarodnom projektu sudjeluje 7 zemalja: Slovenija, Hrvatska, Estonija, Italija, Sjeverna Makedonija, Grčka i Poljska.

Projekt je podijeljen u tri projektne skupine: NMK 1 (predviđen je za najmlađu dobnu skupinu koja uključuje djecu vrtićkog (4-7 godina) i ranog školskog uzrasta (1.razred OŠ), NMK 2 (predviđen je za djecu školskog uzrasta od 2. do 4. razreda) i NMK 3  (predviđen je za djecu viših razreda osnovne škole).

U gunjanskoj osnovnoj školi ove godine će se provoditi program NMK 3, koji je predviđen za djecu viših razreda osnovne škole. Program NMK 3 sastoji se od 6 romana za mlade čija je tematika suvremena i zanimljiva. Osim knjiga, u paketu dolaze interaktivni Dnevnici čitanja čiji su zadaci usmjereni na građanski, medijski i komunikacijski odgoj. Autorica zadataka je stručna suradnica profesorica hrvatskoga jezika. Dnevnici čitanja dijelom su kompleta za više razrede osnovne škole. Za svaki razred kreiran je drugačiji Dnevnik čitanja koji svojim zadacima odgovara razvojnoj dobi učenika. NMK 3 sadrži knjige za širi raspon dobi čitatelja. Dnevnici će stoga mlađe čitatelje (u 5. ili u 6. razredu) na jednostavniji i jasniji način uvesti u (malčice) kompliciraniju knjigu. Svaki je Dnevnik kreiran u skladu s lektirnim zahtjevima, a pojedine zadatke moguće je integrirati i u predmetnu nastavu jezika, povijesti, geografije, prirode, likovne kulture ili građanskog odgoja. Kreativni i domišljati zadaci odnose se i na medijsku kulturu, suvremenu popularnu kulturu u glazbi i likovnoj umjetnosti. Potiču korištenje raznih medijskih alata i aplikacija, dok istovremeno potiču učenike na kreativno izražavanje pisanjem. Na taj se način učenike uvodi u dosad neistražene forme poput eseja, kako bi se mogli okušati u konkretnom pisanju i obrazlaganju vlastitog mišljenja, potičući pritom istraživački rad u skladu s dobi i mogućnostima djece.

Ove godine u projektu čitaju se romani: Modri Portugalac (slovenski autor: Peter Svetina), Ynari: djevojčica s pet pletenica (afrički autor Ondjaki, pravim imenom Ndalu de Almeida), Loranča(švedska autorica: Barbro Lindgren), Mjesec kao zlatna lađa (estonski autor  Juhani Püttsepp), Zamijenjen (litavska autorica Kotryna Zyle) i Blještavka (autorica Špela Frlic).

Ovaj projekt doista je prilika da učenici postanu graditelji vlastitog čitateljskog svijeta, izgrađujući temelje koji će ih pratiti kroz život. Dvanaest veličanstvenih koji su se javili za sudjelovanje u projektu su: Jusuf Šabanović, Tia Ahmetović, Nikolina Polančec, Mataa Šimić, Nika Pipunić, Jasmina Velagić, Dorotea Mrkonjić, Viktoria Dević, Džejla Selimović, Ajdin Alić i Ejšan Ahmetović.

Tijekom čitanja svake knjige učenik vodi bilješke, nakon čitanja odabire aktivnost  koja mu je najbolja za knjigu, ispunjava osobnu iskaznicu knjige i izrađuje zadatak koji šalje voditeljicama projekta na uvid. Najuspješniji zadaci šalju se nakladničkoj kući jer će najuspješniji zadaci biti nagrađeni. Mi znamo da su učenici ovdje zbog čitanja, zato ih puštamo da uživaju u najboljoj aktivnosti na svijetu i prožive uz knjige tisuću života.

U romanu Mjesec kao zlatna lađau jesen 1944. godine, tijekom rata, tisuće Estonaca i Latvijaca napustilo je svoje domove i pobjeglo u Švedsku. Među izbjeglicama bilo je i mnogo djece koja su se odjednom morala prestati igrati i odrasti gotovo preko noći. Zajedno sa svojim obiteljima ona su se zaputila kroz olujno Baltičko more kako bi stigli onamo gdje žive kralj i kraljica, a zlatne su naranče nadohvat ruke. Tako je i djevojčica Keete s roditeljima krenula na put i u malenom ribarskom čamcu susrela se s mnogim opasnostima.  Knjiga je dobila nagradu Estonske državne zaklade za kulturu za najbolje djelo za mlade 2020. godine, a godinu nakon toga uvrštena je i u prestižni katalog The White Ravens.

Roman Zamijenjen je mistični roman za mlade u kojem se isprepliću svakodnevni život, fantazija i svijet mitskih bića. U središtu romana nalazi se dvoje šesnaestogodišnjaka, Gabija i Ged. Zajedničko im je što idu u isti razred, ali drugih dodirnih točaka gotovo da i nemaju. Sve dok im se istovremeno ne počnu događati čudne stvari. U djelima litavske autorice Kotryne Zyle mitologija je česta tema i neiscrpan izvor novih priča. U ovom romanu mitološki svijet, vile, duhovi i druga mitska bića, nije ništa manje realan nego ovaj suvremeni.

Kad se uputimo u romančić Modri Portugalac Petra Svetine, izmakne nam se tlo pod nogama i nađemo se u neobičnom, na trenutke grotesknom svijetu mašte. S Anjom Klarom i štakorom Hijacintom korak po korak upoznajemo zemlju, njezina smiješna pravila i čudne stanovnike. Kronikalistica koja šeće s valjčićem za boje Penzlom, i General koji strogo dijeli zapovijedi “Ne kiši s punim nosom! Ne jedi na pun želudac! Ne smij se neslanim šalama!”, odmah steknu našu naklonost, ali put nas vodi dalje. I nađemo se u velikoj opasnosti: Vlada Rizzi vlada logorom za zaboravljenu djecu…

Kratki ilustrirani roman za djecu Ynari: djevojčica s pet pletenica smješten je u kontekst dugogodišnjeg ratnog razdoblja u Angoli. Glavni je lik Ynari, djevojčica rođena s pet pletenica koje se nikada ne raspliću. U šetnji upoznaje majušnog čovjeka i tada kreće njihova igra riječima u kojoj Ynari shvaća da su riječi relativne pa tako iako je njen novi prijatelj manji od nje, istovremeno joj je po svojoj ljudskosti barem jednak. Ovu priču prate obilježja fantastičnog realizma kojim se teme rata i mira predstavlja mlađim čitateljima na prikladan i razumljiv način. Odjakijev je tekst pun simboličnog značenja, od kojih su neka univerzalna, a neka usko vezana na angolsku kulturu i povijest. Prije svega, Ynarine pletenice nešto su što ona nije razumjela, i dok nije shvatila zašto ih posjeduje, one su bile beskorisne. No cijelo vrijeme znala je da će doći trenutak kada će one postati korisne te kada će shvatiti zašto je baš ona rođena s njima. Ynari je, čini se, ključ promjene i jedino što može zaustaviti rat, i to uspijeva napraviti na svoj iskren, dječji način. U početku ne shvaća što je to rat, no kada nauči značenje te riječi, te kada pronađe razloge zbog kojih se ratuje, shvaća da je rat potpuno beskoristan, te da je to jedna od onih riječi koje je potrebno uništiti. Sve što je potrebno za završetak rata jest razumijevanje, jer niti jedno selo zapravo ne želi ratovati, a potreban je dječji glas kako bi im pokazao da su riječi i razumijevanje jače od oružja. Žrtvujući svoje pletenice, Ynari im pokazuje kako odricanje od nečega može uistinu biti dobro čak i za onoga koji se odriče – to naziva dobrom razmjenom.

U romanu Barbro Lindgren Loranča je neobičan tata koji se uvijek natječe sa svojim sinom Smazarinom i jadnička uvijek pod svaku cijenu želi pobijediti. Loranča živi ugodan život jer mu ne pada na pamet raditi i tako uništiti najbolje godine života. Na imanju živi i Dartanjan, Lorančin tata. Nije ni njemu tako loše, svakog se jutra budi s novim identitetom. Jednog dana kao vodoinstalater, drugog kao Jelenski Papak, a katkad je i onaj stari, samo što onda nije zabavno… Na vrhu bora u šumi živi Dartanjanov djed. Toliko je star da samo jede sjemenje i kuka kao kukavica. Ova se zbirka sastoji od dviju priča: Loranča, Smazarin i Dartanjan te Loranča Loranča. Među Lorančine obožavatelje ubraja se i Astrid Lindgren: „Svaki me put iznenadi koliko su ludi. Ništa što Loranča, Smazarin ili Dartanjan kažu nema smisla, a ipak će mi zauvijek biti prijatelji.“

Blještavka Špele Frlic napeta je priča o neočekivanim i čudnim događajima, ali i priča o strahu koji raste iz predrasuda prema svemu što je drugačije, strano ili neobično. Uz to, ovaj nam roman poručuje da takav strah možemo pobijediti – i to zajedničkim snagama i snagom umjetnosti. U naselje Blještavka dotandrkao se crveni Renault 4. Iz njega je izašla visoka mršava žena, iz prtljažnika izvukla ruksak, a s prednjeg sjedala pažljivo podigla… krokodila! Tajanstvena Silva privremeno se uselila u zgradu Blještavka 1 i sa svojim naizgled strašnim, ali zapravo potpuno bezopasnim prijateljem gmizavcem silno uznemirila sve susjede. Kućepazitelj Jože ima i dodatne razloge za brigu: čiji su fluorescentni drekeci koji su se počeli pojavljivati pored zgrada i kamo su nestale sve ptice? Blještavska djeca odjednom imaju pune ruke posla jer pokušavaju shvatiti neobične događaje…

Očekuje nas mnogo mističnih i intrigantnih romana i veselimo se našim zajedničkim trenucima koje ćemo provesti s učenicima kroz ovaj projekt, poručuju voditeljice projekta dr. sc. Anita Tufekčić, Tamara Gutić Filipović i Josipa Koprtla.