U epizodi „Hanibalove Alpe“, Profesor Baltazar posjećuje svoje prijatelje: veselog planinskog stanovnika Johana Alpensteina, koji traži mjesto gdje može jodlati bez opasnosti od snježne lavine (i pojesti sladoled prije nego što se otopi), te osamljenog svjetioničara Hanibala i njegova starog znanca, kita Ota. Kad im dosadi boraviti na istim mjestima, Johan i Hanibal odluče zamijeniti životne prostore, a Oto postaje prvi kit-planinar!
Ova epizoda prikazuje Baltazarova putovanja i izume te nosi poruku o važnosti pomaganja drugima. Scenarij, crtež i režiju potpisuju Zlatko Grgić, Boris Kolar i Ante Zaninović.
Prisjetimo se – priča o Profesoru Baltazaru započela je još 1967. godine, prema ideji Zlatka Grgića, koji je na scenariju surađivao s Borivojem Dovnikovićem. Serija govori o dobrodušnom znanstveniku koji svojim čudesnim izumima pomaže sugrađanima. No, Baltazarova “magična” tekućina zapravo je simbol razuma, kreativnosti i mašte.
Ovaj animirani serijal temelji se na prijateljstvu, dobroti i snalažljivosti. Djeca kroz njega uče kako se nositi s poteškoćama i prevladavati prepreke. Kvalitetni crtani filmovi uvijek ostavljaju vrijednu pouku – važno je pomagati, učiti i razvijati se kao cjelovite osobe.
Posebnost serijala su i maštoviti izumi – primjerice, svemirski brod u obliku stroja za pranje rublja s propelerom ili Baltazarov stroj za izume, koji uz zupčanike i mehanizme ima i – kišobran!
Osim što je najpoznatiji projekt zagrebačke škole crtanog filma, Profesor Baltazar sjajno spaja umjetnost, zabavu i pouku. Njegova poruka – da život treba ispuniti kreativnošću i veseljem – vrijedi i za djecu i za odrasle. Mnogi likovi u seriji su upravo odrasli ljudi koji su zaboravili sanjati i igrati se, ili im društvo ne dopušta da iskažu svoj kreativni potencijal.
Vizualni stil crtića inspiriran je pop-artom, ekspresionizmom i naivnim slikarstvom. Autor lika Profesora Baltazara je Zlatko Grgić, dok je njegovo ime osmislio Pavao Štalter.
Nakon čitanja slikovnice „Hanibalove Alpe“, učenici su dobili radni listić „Kantica riječi“, gdje su zapisivali nepoznate riječi, nagađali njihovo značenje i tražili slične pojmove. Njihove prijedloge kasnije je objasnila školska knjižničarka. Ovaj zadatak podsjeća djecu kako samostalno otkrivati značenja riječi te na taj način obogaćivati svoj rječnik.
Među zapisanim riječima našli su se pojmovi poput:
jodalti, trubomlazni, Alpe, dimoskok, snjegoled, krstarica, superozor itd.
S obzirom na upečatljiv likovni stil serije, odlučili smo ga povezati s našim eTwinning projektom „U svijetu likovnih umjetnika 7“. Učenici će slikati motiv Alpi inspirirani radovima Zlatka Boureka i Zlatka Grgića.
Projekt “Čitajmo zajedno, čitajmo naglas: zaboravljene knjige” se provodi u suradnji školske knjižničarke Anite Tufekčić i učiteljice 2. c razreda, Ružice Taragdžić.
